Zemljovid - Zhangzhou

Zhangzhou
Zemljanih građevina Fujiana na području Zhangzhoua koje su pod zaštitom UNESCO-a

Glavni dijalekt kojim govore stanovnici Zhangzhoua je Hokkien, jedan od glavnih Min Nan jezika koji ima oko 47 milijuna izvornih govornika. Međutim, u službene, poslovne i političke svrhe koristi se mandarinski kineski.

U gradu prevladava vlažna sutropska klima pod utjecajem monsuna s blagim i toplim zimama te dugim, vrućim i vlažnim ljetima. Prosječna dnevna temperatura tijekom godine se kreće od najnižih 18 °C do najviših 25,9 °C.

Zhongshan most početkom 20. st. Tijekom rane dinastije Qing, Zhangzhou je osnovan kao glavna luka pokrajine Fujian za trgovinu s portugalskim Makaom i španjolskom Manilom. Ime mu potječe od kineskog naziva za kotar (zhou) Zhang, čije je središte bio. Jedno vrijeme su Portugalci držali entrepot (bescarinsku trgovačku postaju) u gradu.

Iz tog vremena potječu i Tuloui Fujiana ( 福建土楼 Fújiàn Tǔlóu, što znači „Zemljane građevine Fujiana”), skupina od 46 građevina naroda Hakka, i drugih, izgrađenih od 12. do 20. stoljeća na području od 120 km², na jugozapadu pokrajine Fujian. Tuloui Fujiana su 2008. godine upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji kao „izvanredan primjer graditeljske tradicije i funkcionalnosti određenog tipa komunalnog života i obrambene organizacije u skladnom odnosu s prirodnim krajolikom”.

Ulice grada su početkom 20. stoljeća bile popločene granitom. U to vrijeme primarna industrijska djelatnost bili su proizvodnja cigle, šećera i svile. 1911. godine populacija grada je procijenjena na oko milijuna ljudi.

S vremenom je Zhangzhou postao središnje urbano područje okruga Xiangcheng koje je u travnju i svibnju 1932. okupirala komunistička gerila pod vodstvom Mao Ce-tunga. Zbog prisutnosti zapadnih vojnih brodova u zaljevu Xiamen, onemogućena je sovjetska pošiljska oružja preko rijeke Jiulong. Oružjem su se trebale opskrbiti Maove vojne snage u glavnoj kineskoj komunističkoj bazi. Prema nekim izvješćima, Maove snage su uzela znatnu količinu ratnog plijena iz praznih kuća stanovnika Zhangzhoua koji su se povukli iz grada tijekom Kineskog građanskog rata.

 
Zemljovid - Zhangzhou
Zemljovid
Google (tvrtka) - Zemljovid - Zhangzhou
Google (tvrtka)
Google Earth - Zemljovid - Zhangzhou
Google Earth
OpenStreetMap - Zemljovid - Zhangzhou
OpenStreetMap
txu-oclc-6565961.jpg
4297x5130
www.lib.utexas.edu
zhengzhou-china.jpg
2400x1713
www.chinamaps.org
political-map-of-Chi...
1412x1057
i757.photobucket.com
zhangzhou.GIF
1030x1448
map.vbgood.com
FUJIAN-schematic_map...
1051x1208
www.drben.net
Travel-Map-of-Fujian...
800x1115
www.chinatouristmaps...
10562_0.jpg
1000x727
www.vintage-maps.com
Zhangzhou-map.png
700x976
upload.wikimedia.org
map.jpg
722x800
www.koh-antique.com
Map-of-Fujian-Cities...
564x726
www.chinatouristmaps...
map-fujian.jpg
564x726
chinabusinesstravel....
ZHANGZHOU.jpg
727x542
www.prscl.com
map_1.jpg
700x516
www.hmfurniture.com
China_map_Fujian.gif
600x600
www.chinatouristmaps...
Wujiao-Bay-Dongshan-...
602x595
s0.fast-meteo.com
map_2.jpg
700x480
www.hmfurniture.com
zhangzhou.jpg
480x610
www.chinatouristmaps...
ChinaFujianZhangzhou...
508x518
upload.wikimedia.org
3685Xiamen-Zhangzhou...
440x554
www.whatsonxiamen.co...
Zhangzhou.jpg
601x399
www.weather-forecast...
Zemlja (geografski pojam) - Kina
Zastava Kine
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji. Poznata kao najmnogoljudnija zemlja svijeta, po veličini površine je četvrta na svijetu (iza Rusije, Kanade i SAD-a) i obuhvaća 9.596.960 km². Pruža se od Tihog oceana na istoku do planinskog lanca Pamira na zapadu (oko 5000 km) i od rijeke Amura (kineski Heilong Jiang) na sjeveru do otoka Hainana na jugu (oko 4000 km).

Na sjeveru graniči s Rusijom (duljina granice 3645 km) i Mongolijom (4677 km), na sjeveroistoku s DNR Korejom (1416 km), na jugu s Vijetnamom (1281 km), Laosom (423 km), Nepalom (1236 km) i Indijom (3380 km), a na zapadu s Pakistanom (523 km), Afganistanom (76 km), Tadžikistanom (414 km), Kirgistanom (858 km) i Kazahstanom (1533 km). Na istoku Kina izlazi na rubna mora Tihog oceana: Žuto more sa zaljevom Bo Hai, Istočnokinesko i Južnokinesko more. Ukupna duljina kopnene granice Kine je 22.147 km.
Valuta / Jezik  
ISO Valuta Simbol Significant Figures
CNY Renminbi (Renminbi) ¥ or 元 2
ISO Jezik
ZH Kineski jezik (Chinese language)
UG Ujgurski jezik (Uighur language)
Neighbourhood - Zemlja (geografski pojam)  
  •  Afganistan 
  •  Indija 
  •  Kazahstan 
  •  Kirgistan 
  •  Kraljevina Butan 
  •  Laos 
  •  Mjanmar 
  •  Mongolija 
  •  Nepal 
  •  Pakistan 
  •  Sjeverna Koreja 
  •  Tadžikistan 
  •  Vijetnam 
  •  Rusija